Ankete Priče O nama Statistika Izveštaji Infografika Obrada podataka Pridruži se
Pridruži se U-Reportu, Tvoj glas je bitan.
PRIČA
Hajde da pričamo o životnoj sredini

Bliži se leto. Većina nas jedva čeka odmore i raspust kako bi otišli negde i uživali. Svako ima svoj lični izbor - neki odlaze u velike gradove, neki u prirodu, neki na more. Ali, koliko smo svesni da su svi ti gradovi, sva ta mora i priroda u kojoj uživamo, zapravo u opasnosti?

 

BBC piše kako se u 2019. godini očekuje ogroman porast koncentracije CO2 (ugljen-dioskida) u atmosferi. Još od 1958. opservatorija „Mauna Loa" na Havajima prati hemijsku strukturu atmosfere i beleži rezultate. Od početka istraživanja do danas, opservatorija je zabeležila porast CO2 u atmosferi za čak 30%, a razlog za to su prekomerna seča šuma i sagorevanje fosilnih goriva. Posledice porasta CO2 su različite: globalno zagrevanje, sve više šumskih požara, umanjen prirodni rast vegetacije u tropskim kišnim šumama.

 

Mora i okeani - najveća skladišta plastike

U morima će do 2050. biti više plastike nego ribe, predviđaju naučnici. Sva ta plastika završava gušeći delfine, kitove, ribe. To znači da je to more u kojem se kupamo i uživamo na odmoru verovatno prepuno plastike par kilometara baš od te plaže gde se sunčamo.

 

To se ne dešava “tamo negde”

Širom sveta dešavaju se užasni požari, poplave, suše i mnoge druge bizarne vremenske nepogode, kao na primer tornado u Rumuniji! U Srbiji ovo nije toliko popularna tema, iako u svetu jeste. A eto, na primer, 14. maja je pao sneg na Kopaoniku, Zlatiboru i Sjenici, što je daleko od uobičajenog za sredinu maja. Treba da se osvrnemo i pogledamo grad u kom provodimo leto i uočićemo koliko je siromašan drvećem. Sve je to posledica klimatskih promena i globalnog zagrevanja.

 

Prema organizaciji WWF, čak 25% životinjskih vrsta je ugroženo! Među njima su slon, nosorog, plavi kit, arktička lisica, šimpanze, delfini, pingvini, polarni medvedi, ajkule, tigrovi, mnoge vrste kornjača. Sigurno niko od mladih ne bi voleo da svojoj deci jednog dana pokazuje slike nosoroga ili pingvina i objašnjava im šta je to i kako je to postojalo ranije, kao što niko ne bi voleo da ostanemo bez hrane, vode i kiseonika.

 

Možemo li nešto da uradimo? Naravno!

Uvek postoje načini da se stvari vrate na svoje mesto i svako može dati svoj doprinos! A kako? Najpre, treba edukovati ljude i upoznati ih sa ozbiljnošću situacije u kojoj je naša životna sredina. Na WWF sajtu se može donirati novac za pomoć ugroženim vrstama, a zauzvrat dobijate i simbolični poklon. To ne mora da bude velika svota, a zamislite koliko biste se bolje osećali ukoliko biste pomogli nekoj ugroženoj vrsti.

 

Ako niste u mogućnosti da donirate, uvek možete dati svoj doprinos na druge načine. Na primer, gasite svetlo kada imate dnevnu, prirodnu svetlost, trošite manje vode, idite u školu ili na posao biciklom ili javnim prevozom, umesto automobilom, širite svest o zaštiti životne sredine, reciklirajte, posadite drvo i sl.

 

Mali koraci mnogo znače

Sve je to od velikog značaja, ne samo za ugrožene životinje, već i za vas i vašu porodicu, ljubimca. Svi smo mi, stanovnici ove planete, jedna velika porodica, i treba da pomognemo kako bismo zaštitili ono što nam je najneophodnije i bez čega nema budućnosti - našu prirodu. Jer, ako izgubimo našu planetu - šta ćemo i gde ćemo onda?


-----


Da li i ti želiš da podeliš svoje mišljenje o temama koje se tiču mladih? Pošalji svoje beleške, slike i tekstove na ureportsrbija@gmail.com i mi ćemo se javiti ako bude prostora da tvoju priču objavimo na sajtu i društvenim mrežama! 

Pogledaj statistiku prijavljenih U-Reportera.
Statistika
UNICEF logo