Ankete Priče O nama Statistika Izveštaji Infografika Obrada podataka Pridruži se
Pridruži se U-Reportu, Tvoj glas je bitan.
PRIČA
Sprečavanje socijalne stigme tokom pandemije

ŠTA JE SOCIJALNA STIGMA?


Socijalna stigma u kontekstu zdravlja je negativno povezivanje specifične bolesti sa nekom osobom ili grupom ljudi koji dele određene karakteristike. To može značiti da su ljudi etiketirani, stereotipizirani, diskriminisani, isključeni i/ili su im uskraćena prava zbog percipirane veze sa bolešću.

Ovakvo ponašanje može negativno da utiče na one koji imaju bolest, kao i na njihove negovatelje, porodicu, prijatelje i zajednice. Ljudi koji nemaju bolest, ali dele druge karakteristike sa tom grupom takođe mogu da budu na udaru stigme. 

Trenutna epidemija COVID-19 izazvala je socijalnu stigmu i diskriminaciju prema ljudima određene etničke pripadnosti, kao i prema bilo kome za koga se smatra da je bio u kontaktu sa virusom.

 

ZAŠTO COVID-19 UZROKUJE TOLIKO STIGME?


Nivo stigme povezane sa COVID-19 zasnovan je na tri glavna uzroka:

1) to je bolest koja je nova i o njoj još uvek postoji mnogo nepoznanica;

2) često se bojimo nepoznatog; i

3) lako je povezati taj strah sa 'nekim drugim'.


Razumljivo je da u javnosti postoje zbunjenost, anksioznost i strah. Nažalost, ovi faktori takođe podstiču štetne stereotipe.


UTICAJ STIGME


Stigma može da potkopa socijalnu koheziju i podstakne moguće društveno izolovanje grupa, što bi moglo da doprinese tome da se virus brže širi. Tako može doći do težih zdravstvenih problema i poteškoća da se kontroliše širenje virusa. 


Zbog stigme, ljudi mogu:

• da kriju bolest da bi izbegli diskriminaciju

• da ne zatraže zdravstvenu pomoć u pravo vreme

• da ne prate mere prevencije ili da se ne brinu o zdravlju kako treba.

 

KAKO SPEČITI SOCIJALNU STIGMU


Istraživanja pokazuju da stigma i strah oko zaraznih bolesti otežavaju da se na pravi način reaguje. Potrebno je izgraditi poverenje u pouzdane zdravstvene usluge i savete, saosećanje sa ugroženima, razumeti samu bolest i usvojiti efikasne, praktične mere koje ljudima mogu pomoći da zažtite sebe i najbliže.

Način na koji razgovaramo o COVID-19 je kritičan u pružanju podrške da ljudi preduzmu efikasne korake protiv bolesti, straha i stigme. Potrebno je stvoriti okruženje u kome o bolesti i njenom uticaju može da se razgovara otvoreno i efikasno.

Evo nekoliko saveta kako da se izbegne socijalna stigma:

1. Reči su bitne: kako da govorimo o novom korona virusu/COVID-19

2. Učinite svoje: jednostavne ideje za otklanjanje stigme

3. Saveti i poruke za komunikaciju.

 

1. REČI SU BITNE

Kada govorimo o korona virusnoj bolesti, neke reči (na primer sumnjivi slučaj, izolacija...) i jezik mogu da imaju negativno značenje i da podstiču stigmatizirajuće stavove. Mogu da produže postojeće negativne stereotipe ili pretpostavke, jačaju lažne asocijacije između bolesti i drugih faktora, da šire strah ili dehumanizuju one koji imaju bolest.

To može da navede ljude da se ne pregledaju, ne testiraju ili ne pridržavaju karantina. Važno je da govorimo i pišemo s poštovanjem i da podržimo druge u komunikaciji.

Jezik u medijima je posebno važan, jer će oblikovati način komunikacije u društvu o novom korona virusu/COVID-19. Negativno izveštavanje može imati uticaja na to kako se društvo i pojedinci odnose prema onima za koje se sumnja da imaju novi korona virus/COVID-19, pacijentima i njihovim porodicama.

Postoji mnogo konkretnih primera kako inkluzivni jezik i manje stigme u terminologiji mogu pomoći u suzbijanju epidemija i pandemija.


Kako da govorimo o novom korona virusu/COVID-19

 Govori o onima koji su zaraženi korona virusom

⛔ Ne govori o onima koji "prenose" ili "šire" virus jer to može da izazove osećaj krivice

 Pričaj o korona virusu (COVID-19)

⛔ Nemoj da dodaješ lokaciju ili etničku pripadnost ovom virusu, ovo nije "Vuhan virus", "kineski virus" ili "virus iz Azije"

✅ Razgovarajte o „ljudima koji imaju COVID-19“, „ljudima koji se leče od COVID-19“, „ljudima koji se oporavljaju od COVID-19“ ili „ljudima koji su umrli od bolesti COVID-19 ” 

Ne treba govoriti „slučajevi COVID-19“, „žrtve“, ,,sumnjivi na COVID19” ili „sumnjivi slučajevi“. Izbegavajte fraze da ljudi „prenose COVID-19“, „inficiraju druge“ ili „podstiču širenje“, jer to može značiti da oni to namerno čine. Takve fraze podstiču osećaj krivice, veću stigmu, a manjak empatije.

✅ Tačno govori o riziku od korona virusa/COVID-19, na osnovu naučnih podataka i zvaničnih zdravstvenih saveta.

⛔ Nemoj ponavljati ili deliti nepotvrđene glasine i izbegavaj prenaglašene reči koje povećavaju zabrinutost poput „kuge“, „apokalipse“ itd.

✅ Razgovaraj pozitivno i naglasi efikasnost mera prevencije i lečenja. Za većinu ljudi to je bolest koju mogu da prevaziđu. Svi možemo da preduzmemo jednostavne korake da čuvamo sebe, svoje najbliže, kao i one najugroženije.

⛔ Ne naglašavaj poruke sa negativnim ili uzbunjavajućim tonom. Moramo zajedno da podstaknemo smireni pristup i na taj način takođe čuvamo ljude oko nas.

✅ Naglasi efikasnost usvajanja zaštitnih mera kako bi se sprečilo širenje korona virusa, kao i značaj pregleda, testiranja i lečenja.

 

2. UČINITE ŠTO JE DO VAS


Zajedno treba da utičemo i promišljamo kako kroz komunikaciju da pružimo podršku povodom nove korona virusne bolesti (COVID-19).

Evo nekoliko primera i saveta o mogućim koracima za suzbijanje stigmatizirajućih stavova:

• Širenje činjenica: Stigma se može pojačati nedovoljnim znanjem o tome kako se nova korona virusna bolest (COVID-19) prenosi i leči i kako sprečiti infekciju. Zato treba tražiti proverene izvore informacija i pružiti tačne smernice za lečenje, testiranje i mere prevencije.

• Angažovanje istaknutih ličnosti može da pojača poruke i umanji predrasude. Informacije bi trebalo da budu prilagođene i dobro usmerene kako bi ih ciljna publika razumela.

• Pojačajte glasove, priče i slike ljudi koji su iskusili novi korona virus/COVID-19 i oporavili se ili onih koji su podržali voljenu osobu kroz oporavak. Na taj način se šalje poruka da smo zajedno u ovome, kao i da se većina ljudi oporavlja. Takođe, podržite napore svih zdravstvenih radnika i svih uključenih u pružanje odgovora tokom pandemije.

• Prikažite različite etničke grupe. Materijali treba da sadrže poruku da su različite zajednice pogođene i da se svi zalažu da spreče širenje korona virusa/COVID-19. 

• Etičko novinarstvo. Izveštavanje koje se previše fokusira na to čija je odgovornost za postojanje i „širenje COVID-19“ može povećati stigmu. Naglašavanje napora za pronalaženje vakcine i lečenja može stvoriti utisak da smo nemoćni da zaustavimo infekcije u ovom trenutku. Umesto toga, potrebno je promovisati sadržaj oko osnovnih koraka za sprečavanje infekcije, simptoma i zdravstvene zaštite.

• Povezivanje: Postoji niz inicijativa za rešavanje stigme i stereotipizacije. Ključno je da se povezuju ove aktivnosti za stvaranje snažnijeg pokreta i pozitivnog okruženja, kao i da se pokaže da briga i empatija postoje.

 

3. SAVETI I PORUKE 


„Infodemija“ dezinformacija i glasina širi se brže od trenutne epidemije novog korona virusa/COVID-19. Potrebna nam je kolektivna solidarnost i dostupne informacije za podršku svim zajednicama.

Zablude, glasine i dezinformacije doprinose stigmi i diskriminaciji i usporavaju pružanje podrške i odgovora.

- Ispravite zablude poštujući tuđe stavove i osećanja.

- Promovišite važnost prevencije, testiranja i lečenja.

Kolektivna solidarnost i globalna saradnja potrebni su za sprečavanje daljeg prenosa i ublažavanje nivoa zabrinutosti u zajednicama.

- Delite priče koje pokazuju ljudsku stranu iskustva i borbe pojedinaca ili grupe pogođene korona virusom/COVID-19.

- Delite poruke podrške i ohrabrenja za one koji su na prvoj liniji fronta (zdravstveni radnici, volonteri, hitna pomoć, psiholozi, prodavci, apotekari itd.).

Činjenice, a ne strah zaustaviće širenje korona virusa/COVID-19.

- Delite činjenice i tačne informacije o bolesti.

- Osporavajte glasine i stereotipe.

- Pažljivo birajte reči. Način na koji komuniciramo može uticati na stavove drugih oko nas.

 

 

Izvor: Social Stigma associated with COVID-19 (IFRC, WHO, UNICEF)

Pogledaj statistiku prijavljenih U-Reportera.
Statistika
UNICEF logo